Izloženost vrta: učinci klime, vjetra i sunca

Kada uzgajate povrtnjak, morate uzeti u obzir koliko je izložen vjetru i koliko je sunčano. Čimbenici koji imaju različite učinke na usjeve, saznajmo više.

Prije nego što počnemo obrađivati, ne možemo zanemariti klimu i atmosferske utjecaje kojima će biti podvrgnuto tlo na kojem ćemo uzgajati vrt, a time i naši usjevi.

Među odlučujućim klimatskim čimbenicima prije svega je izlaganje suncu kopna, ali i vjetar te mogućnost tuče i snježnih padavina zimi.

Svi su ovi čimbenici presudni za razumijevanje povrća koje se može uzgajati, postoji i niz prilagodbi tijekom faze uzgoja koje mogu umanjiti učinak atmosferskih utjecaja: živa ograda za zaštitu vjetra, zaštita staklenika ili TNT listova za mreže protiv mraza, protiv tuče ili sjene.

Međutim, klima ostaje važno ograničenje, koje treba pažljivo razmotriti prije početka uzgoja. Vjetar, snijeg, tuča, sezonske kiše su svi elementi koji mogu utjecati na ishod uzgoja, uništavanje ili pogodovanje žetvi.

Klima i godišnja doba

Klimatske temperature i sukcesija sezona vitalni su čimbenik za usjevni ciklus biljaka: za klijanje sjemena potrebna im je toplina, koja je također potrebna za razvoj biljke i plodnost. Hladnoća također igra ključnu ulogu u obilježavanju ciklusa uzgoja biljke. Zimski mrazovi signal su koji određuje vegetativni odmor ili bičevanje mnogih usjeva.

Sunce i izlaganje

Sunce nije samo izvor primarnog zagrijavanja, već svojim zrakama daje biljkama dragocjeno svjetlo, neophodno za proces fotosinteze i sazrijevanje većine plodova. Bez dobrog izlaganja suncu, mnoge biljke u vrtu trpe ili donose lošu žetvu. Potrebno je procijeniti izloženost u različito doba dana, vodeći računa o tome gdje je istok, s kojeg izlazi sunce, i zapad s kojeg zalazi, u usporedbi s našim vrtom. Tamo gdje su brda ili padine, zemlje okrenute prema jugu najsunčanije su.

Uvijek s ciljem optimiziranja izlaganja suncu, preporučljivo je dizajnirati redove biljaka u smjeru sjever / jug, tako da dok rastu ne bacaju previše sjene između sebe.

Višak sunca, međutim, može biti i negativan, dosežući točku da prži biljku i isušuje tlo, ali taj je učinak lako kontrolirati mrežama za zasjenjenje i malčem.

Vrt i voda

Za one koji se žele baviti poljoprivredom vrlo je važno provjeriti pristup vodi kako bi se zajamčilo navodnjavanje vrta (pročitajte više: navodnjavanje vrta). Potreba za vodom varira ovisno o sezoni i uzgoju, ali zasigurno, ovisno o području na kojem ćete rasti, već možete imati ideju kada očekivati ​​više kiše i koliko sezonske kiše utječu. Postoje mjesta na kojima često pada kiša, a druga suša može predstavljati problem.

Kiša, tuča i snijeg

U kiše su važan izvor vode za zemlje i biljaka koje ga nastanjuju, ali kad je kiša puno, višak vode sa stagnacijom mogu formirati, koji favoriziraju biljnih bolesti. Tlo se mora obrađivati ​​tako da se cijedi i da zna odvoditi višak vode te se pobrinuti za njegovo preinačavanje kako bi pravilno zadržavalo vlagu.

Tuča je povremeno događaj koji može biti pogubno za poljoprivredu: osobito, ako se ciljevi novo transplantirani sadnice ili ako ga pogodi vrijeme cvatnje, plodnih i sazrijevanja. Kako bi se spriječila šteta od tuče, mogu se koristiti posebne mreže. Protugradne mreže postavljene ljeti također imaju zasjenjen učinak, ograničavajući ljetno sunce.

Čak i snijeg ima ulogu u poboljšanju strukture tla i osigurava lako upijanje vode, možete naučiti čitajući članak u voćnjaku i snijegu.

Vjetar za vrt

L ' izloženost vjetru može biti dosadan na naše biljke i suši povrće zemlju. Zbog toga je potrebno obratiti pažnju na izloženu stranu i ograditi je živicom, posebno u vrlo vjetrovitim područjima. Ako trebate odmah intervenirati i nemate vremena za sadnju živice, vrt možete privremeno zaštititi mrežom za zaštitu od vjetrova. Živa ograda mora biti udaljena 4-5 metara od obrađenih gredica kako ne bi zasjenila povrće, a korisna je i za očuvanje biološke raznolikosti, djelujući kao stanište korisnih insekata, ptica i malih životinja.